Među ispitanim građanima, njih 45,8 posto se izjasnilo da se nije cijepilo jer ne vjeruje u učinkovitost cjepiva, a 43 posto ih je reklo da su zbunjeni različitim informacijama o sigurnosti cjepiva.
Na pitanja o povjerenju u Nacionalni stožer, 72,3 posto ih je navelo nedosljednost kao razlog nepovjerenja u Stožer, dok je 52,1 posto njih navelo neiskrenost.
Udruge u zdravstvu i istraživači, okupljeni na EU projektu "Zdravstveni opservatorij“, pokrenuli su neovisnu i stručnu platformu koja želi dati odgovor na pitanja o zdravlju, pandemiji COVID-19, cijepljenju, nuspojavama i razlozima za i protiv o kojima raspravljamo svaki dan. U utorak su održali panel diskusiju "Izgubljeni u pandemiji informacija o COVID-19" te iznijeli rezultate nedavno provedenog istraživanja javnoga mnijenja.
Građani su putem istraživanja za prevladavanje krize poručili nadležnima da žele veću dosljednost i iskrenost, konkretniju i jasniju komunikaciju koja nije samo svakodnevno nabrajanje zaraženih i umrlih, te da se komunikacija nadležnih s građanima ne smije temeljiti isključivo na zastrašivanju i ucjenama. Iz navedenog istraživanja jasno je da trenutna kampanja „Misli na druge, cijepi se!“ nije dovoljna te da joj nedostaju ključne komponente edukacije, argumentacije i prezentacije, rečeno je na panelu.
Epidemiolog Bernard Kaić istaknuo je kako razlog nepovjerenja građana u cijepljenje ima više čimbenika, a jedan od njih što se mijenjaju znanja o cjepivu. Drugi čimbenik je što se putem medija plasiraju različite informacije, pa jedni banaliziraju i revitaliziraju pandemiju a drugi pretjerano plaše građane, no istina je uvijek negdje u sredini. Građani često ne mogu razlikovati tko što govori, a velik dio građana je sklon necijepljenju zbog nedostatka povjerenja u institucije i politiku.
Rezultati ankete me pomalo iznenađuju, nisam očekivao da vlada toliko nepovjerenje. Velik broj ljudi se uključio u rat protiv COVID-a, te nema službe koja se nije uključila aktivno. Ne znam baš koliko su pomogli videi o razbijanju mitova o cijepljenju koje sam snimio. Oni koji se protive cijepljenju, na njih nije djelovalo“, izjavio je Kaić.
Ustvrdio je i da su građani informirani svim mogućim načinima, no problem je što su izvori korišteni na pogrešan način.
Riječ je o zdravstvenoj pismenosti, odnosno znati kako između hrpe informacija prepoznati one prave, što je puno teže u pandemiji jer informacije iznose ljudi koji se prezentiraju kao pouzdani, a nisu. S druge strane, o cjepivu za gripu nije se toliko govorilo, pojasnio je: „Nitko ne propitkuje učinkovitost cjepiva za gripu i jedini alat koji za nju imamo. Borimo se sa nesavršenim alatima, ali samo te alate imamo.“
Utjecaj društvenih mreža
Kad je riječ o cijepljenju trudnica, stav je evoluirao od početka pandemije, a Kaić je objasnio i zašto.
N- a početku nije bilo nikakvih podataka o primjeni i zbog toga smo bili jako suzdržani. U periodu od tad do danas, u svijetu je primijenjeno 4 milijarde doza, cijepilo se mnogo trudnica i žena koje su u međuvremenu zatrudnjele. Podaci koje imamo pokazuju da cjepiva nemaju nikakva učinak na trudnoću. Prema novijim informacijama preporučujemo cijepljenje trudnicama, rekao je Kaić.
Psihijatricu Teu Vukušić Rukavinu rezultati ankete ne iznenađuju. Ustvrdila je da su građani sve neodlučniji, a na njihove odluke utječu i politički i znanstveni aspekt.
Nekim zdravstvenim djelatnicima raste popularnost jer znaju dobro komunicirati, ali to ne znači da je ono što govore istinito. Putem društvenih mreža šire se teorije zavjere, a naše institucije trebale su koristiti društvene mreže puno više te njih treba iskoristiti kao prednost,istaknula je Vukušić Rukavina.
