Jedna od tri osobe u Hrvatskoj tijekom života dobit će dijagnozu nekog od oblika raka. Rak je stvarnost i svakodnevica tolikim obiteljima. S ovakvim projekcijama bit će i nadalje. Rečenica s kojom smo započeli ovaj tekst nije „pala s neba”. Baš kao što nisu ni druge brojke. Ma koliko nezahvalno bilo ijednu bolest, a kamoli ovako tešku poput raka, pratiti brojkama one su iznimno bitne. Jer pokazuju gdje smo s ovim bolestima, što činimo dobro, a što se i gdje treba mijenjati. Pokazuju i što možemo očekivati. Posebno u kombinaciji s drugim podacima, drugim brojkama. Poput onih o rizičnim faktorima. A tu smo, nažalost, „prvaci”. Bilo po pitanju pušenja, debljine, naprosto s rizičnim faktorima u kombinaciji sa starenjem stanovništva ne stojimo dobro.
Prevalencija – važna epidemiološka mjera
Ali jednako tako s brojkama treba znati; znati ih tumačiti i stvarati potom učinkovite mjere i politike. Ako itko zna s ovim brojkama onda je to doc.dr.sc. Mario Šekerija, voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Registar je osnovan još 1959. godine, a od 1994. član je Međunarodne udruge registara za rak u francuskom Lyonu.
Javnozdravstveni teret raka tipično procjenjujemo incidencijom bolesti (brojem i stopom novootkrivenih slučajeva u godini dana), na temelju podataka registara za rak. Međutim, prevalencija raka, epidemiološka mjera kojom mjerimo koliki udio populacije u nekom trenutku ima ili je nekad u životu bolovao od raka, postaje sve važnija. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 170 tisuća osoba kojima je nekad u životu bila postavljena dijagnoza zloćudne bolesti. Ovaj se broj zadnjih desetljeća drastično povećava. Procjenjuje se da je 2000. u Hrvatskoj s dijagnozom raka živjelo oko 70 tisuća osoba, a 2010. oko 127 tisuća. Nakon završetka pandemije očekujemo da će se ovaj broj značajno povećati u idućim godinama – objašnjava doc. Šekerija.
Preživljenje raste za mnoga sijela. Napredak dijagnostike i liječenja doveo je do smanjenja smrtnosti i, objašnjava, sve većeg broja osoba koje nakon dijagnoze raka prežive dugi niz godina. Ti ljudi imaju različite potrebe u ovisnosti od vremena proteklog od dijagnoze raka i drugih okolnosti te je njihov put kroz daljnji život (ono što se u engleskoj literaturi zove „survivorship“) potrebno staviti u fokus, objašnjava doc. Šekerija.
Smanjuje se smrtnost
Također, u Hrvatskoj se smanjuje smrtnost od raka. Prema podacima doc. Šekerija konkretno navodi kako se u posljednjih pet godina prosječno godišnje smrtnost od raka smanjuje za dva posto.
– Pad je posebno izražen kod raka dojke gdje u istom razdoblju iznosi čak sedam posto godišnje. Smrtnost od raka prostate je također u padu, oko 0,7 posto godišnje. Dok je smrtnost od raka debelog i završnog crijeva još uvijek stabilna – navodi voditelj Registra za rak.
EUROSTAT podaci za 2020. godinu i dalje pokazuju kako je Hrvatska na drugom mjestu, iza Mađarske, u smrtnosti od raka. No, pokazuju i jasan pad smrtnosti te smanjivanje razlika u odnosu na druge zemlje. Najčešće dijagnosticiran rak, kod oba spola, u 2020. godini je kolorektalni karcinom.
Sredinom 1990-ih rak je bio uzrok oko 20 posto svih smrtnih slučajeva, a taj je postotak narastao na preko 25 posto u posljednjih 10 godina te se vratio na 22 posto u 2021. Iako je udio malignih bolesti u ukupnoj stopi smrtnosti bio u porastu (do 2020. od kad je u padu zbog COVID-19), standardizirana stopa smrtnosti od raka je u padu koji se nastavlja i u 2020. i 2021. godini. No mortalitet je još uvijek među višima u EU.
Preživljenje u porastu
Podaci petogodišnjeg preživljenja od nekih vrsta raka u Hrvatskoj, za osobe kojima je dijagnoza postavljena između 2000. i 2014., objavljeni su u međunarodnom istraživanju o preživljenju CONCORD-3. U tijeku je CONCORD-4, istraživanje koje će pratiti preživljenje osoba dijagnosticiranih do 2019. godine.
Prema preliminarnim izračunima preživljenje bolesnika koji su bili dijagnosticirani od 2012. do 2016. godine i praćeni do kraja 2021. godine preživljenje u Hrvatskoj je u porastu u odnosu na podatke iz CONCORD-3 istraživanja, zaključuje doc. Šekerija.
U 2021. godini umrlo je od raka (invazivni oblici raka bez ne-melanomskog raka kože) 13.206 osoba, 7.585 muškaraca i 5.621 žena. Kod muškaraca najčešći uzrok smrti bili su rak pluća (1.899), rak debelog i završnog crijeva (1.281) i rak prostate (805), a kod žena rak pluća (915), rak debelog i završnog crijeva (836) i rak dojke (711).
