Klinika je koncem srpnja nabavila trenutno tehnološki najsofisticiraniji uređaj za provođenje elektrostimulativne terapije (dalje: EST) pod nazivom – MectaSigma. Projekt nabave uređaja se zbog Covid-19 pandemije produljio i trajao gotovo godinu i pol dana, a vođen je od strane doc.dr.sc. Anamarije Petek Erić uz podršku predstojnika Klinike za psihijatriju, prof. prim.dr.sc. Ivana Požgaina i odobrenje ravnatelja KBC Osijek doc.dr.sc. Željka Zubčića.
Recimo kako je Klinika za psihijatriju niz godina bila jedna od dvije ustanove u Hrvatskoj (uz KBC Zagreb), koja je omogućavala liječenje najzahtjevnijih psihijatrijskih bolesnika upravo primjenom i elektrostimulativne terapije. No, protokom vremena uređaj koji je korišten za ovu vrstu tretmana postao je tehnički i sigurnosno zastario, a s obzirom da je proizveden 70-ih godina prošlog stoljeća nije zadovoljavao niz sigurnosnih normi, te ga se na Klinici posljednjih godina nije niti upotrebljavalo. Iz tog razloga kao i potrebe proširivanja psihijatrijske skrbi dostupne bolesnicima na području istočne Hrvatske, realizirala se nabavka novoga uređaja, čime se ovaj oblik terapije ovih dana ponovno vraća u osječku bolnicu. S dolaskom novoga uređaja za elektrostimulativnu terapiju, oformio se i tim psihijatara na Zavodu za akutnu i biologijsku psihijatriju Klinike za psihijatriju: doc.dr.sc. Anamarija Petek Erić, dr. Zoran Čavajda i dr. Ivana Pavličević Tomas. Tim povodom razgovarali smo upravo s psihijatricom doc.dr.sc. Anamarijom Petek Erić, koja je i subspecijalistica biologijske psihijatrije i forenzičke psihijatrije.
Što je zapravo elektrostimulativna terapija?
EST predstavlja kratku električnu stimulaciju mozga dok je pacijent pod anestezijom, tzv. modificirana elektrostimulativna terapija. Suvremeni način primjene podrazumijeva ultra-kratki (≤ 0,3ms) ili kratki strujnog pulsa (0.5-1.5 ms) u trajanju najčešće od 1 do 16 sekundi, ovisno o individualnim karakteristikama pacijenta. Time se moždane stanice istovremeno aktiviraju što rezultira kratkotrajnom konvulzijom dok pacijent spava i mišići su mu opušteni. Razlog učinkovitosti EST -a je nepoznat. Smatra se da električni impuls izaziva trenutni porast dopamina i serotonina, glavnih neurotransmitera mozga, a koji su uključeni u patofiziologiju shizofrenije i depresije. EST također uzrokuje oslobađanje važnih hormona i prirodnih kemikalija koje podižu raspoloženje, poznatih kao endorfini. Može potaknuti promjene u sinaptičkoj komunikaciji moždanih stanica te stimulirati procese koji potiču razvoj novih neurona u određenim dijelovima mozga. EST se primjenjuje 3 puta tjedno, od 6 – 11 tretmana po pacijentu. Broj tretmana može varirati ovisno o težini kliničke slike i odgovoru na liječenje. Cijeli postupak vodi tim obučenih medicinskih stručnjaka koji uključuje psihijatra, anesteziologa, medicinsku sestru ili tehničara i drugog psihijatra ili pomoćnika liječnika uz prethodni informirani pristanak bolesnika ili njegovog skrbnika (ukoliko postoji), te pozitivno mišljenje Etičkog povjerenstva ustanove u kojoj se provodi sukladno Zakonu o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama.
Elektrostimulativna terapija je ono što smo nekada nazivali elektroškovima?
Elektrostimulativna terapija dostupna je od 1938. godine kada su ju Cerletti i Bini uveli u kliničku praksu kao mogućnost liječenja shizofrenije. Prikazivanjem filma „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ 1962. godine, elektrostimulativna terapija u javnosti postaje omražen, kontroverzan način liječenja i gotovo se u potpunosti napušta. Naime, u tome filmu je EST prikazana kao barbarska metoda, bez primjene anestezije i gotovo u svrhu kažnjavanja bolesnika, čime je zapravo samo pojačana stigma prema psihijatrijskim bolesnicima. Često je pogrešno vjerovanje kako je elektrostimulativna terapija bila tada napuštena zbog razvoja farmaceutske industrije i pojave novih lijekova što se nije pokazalo točnim. Zbog evidentne učinkovitosti tog tretmana 80ih se vraća na psihijatrijsku „scenu“, unapređuje se i zadržava do dan danas iako ju i dalje prate brojne predrasude proizašle iz neznanja i nepoznavanja dosega suvremene psihijatrije.
EST nije kontroverzan i barbarski tretman, nije „posljednje rješenje“ u liječenju psihijatrijskih bolesnika, nije isključivo namijenjena depresiji, ne izaziva trajni gubitak pamćenja i ne izaziva oštećenje mozga.
Elektrostimulativna terapija te sigurno i učinkovito liječenje koje se provodi u kontroliranim uvjetima sa educiranim stručnjacima, koja ima svoje koristi i rizike kao i drugi medicinski tretmani.Terapija je za koju postoje jasni protokoli, uvrštena je u zakonsku regulativu Republike Hrvatske i provodi se uz informirani pristanak bolesnika, te informiranje obitelji bolesnika kako bi se osigurala što optimalnija podrška bolesniku. EST se individualno prilagođava svakome bolesniku
Kome je zapravo namijenjeno elektrostimulativno liječenje?
EST nije liječenje „prve linije“ i obično se primjenjuje kod bolesnika kod kojih medikamentozno liječenje nije rezultiralo očekivanim terapijskim odgovorom ili kod bolesnika kod kojih su iscrpljene sve mogućnosti medikamentoznog liječenja, kod ozbiljnih nuspojava na lijekove, akutnog pogoršanja stanja (npr. suicidalnost), te ukoliko postoji želja samog bolesnika. Znači to su bolesnici s teškom depresivnom epizodom (osobito depresija sa suicidalnim idejama; depresija sa progresivnom deterioracijom tjelesnog stanja; depresija sa psihotičnim simptomima); teškim epizodama bipolarnog poremećaja – depresivna ili manična epizoda sa suicidalnošću/agitacijom/psihotičnošću u kojoj je potrebno postizanje brzog terapijskog odgovora; katatonija (u okviru shizorenije ili poremećaja raspoloženja); kod shizoafektivnog poremećaja, malignog neuroleptičnog sindroma, te primjerice postpartalne depresija. Druga medicinska stanja kod kojih se može razmotriti primjena elektrostimulativne terapije su opsesivno-kompulzivni poremećaj, Parkinsonove bolesti, epileptički status, autizam, tardivna diskinezija i ekstrapiramidni simptomi uvjetovani medikamentoznom terapijom, delirij koji ne reagira na lijekove, specifični poremećaji ličnosti.
Također, u nekim europskim državama te u SAD-u se EST primjenjuje kao „vitalna indikacija“ kod bolesnika kod kojih pogoršanje psihičkog stanja ugrožava tjelesno zdravlje.Važno je naglasiti kako je upravo EST učinkovitiji u liječenju depresije starije životne dobi, a što se objašnjava činjenicom da u starijoj dobi postoji češći komorbiditet sa tjelesnim bolestima, češća je uporaba različitih vrsta lijekova, te je time ograničena uporaba psihofarmaka zbog potencijalnih interakcija.
EST liječenje ne isključuje uporabu lijekova, čak štoviše, može poboljšati učinkovitost pojedinih psihofarmaka. Ukoliko je potrebno, kod bolesnika se može provoditi tzv. EST održavanja prema individualno prilagođenom protokolu.
Kako zapravo danas izgleda postupka primjene EST-a?
Svaki bolesnik prethodno uključivanja u tretman elektrostimulativnom terapijom obvezan je potpisati informirani pristanak, a konačno odobrenje za primjenu liječenja daje Etičko povjerenstvno ustanove u kojoj se provodi. Prije postupka pacijent dobiva kratkodjelujući anestetik putem pripremljenog venskog puta koji ga uspavljuje za 5-10 minuta. Na prsište i glavu bolesnika se postavljaju elektrode za praćenje srčanog ritma (EKG) i moždanih valova (EEG). Za vrijeme postupka koristi se i mišićni relaksans kako bi se spriječilo nekontrolirano pomicanje mišića pacijenta tijekom konvulzije. Kada pacijent zaspe, pomoću dvije elektrode (najčešće desni unilateralni položaj) se vrši stimulacija kratkih, kontroliranih električnih impulsa na nekoliko sekundi. Da bi bili učinkoviti, električni impulsi moraju izazvati generaliziranu konvulziju. Pacijent cijelo to vrijeme spava. Buđenje bolesnika se događa oko 5 do 10 minuta nakon završetka stimulacije. Potom se opserviraju uz praćenje krvnog tlaka, pulsa i disanja u trajanju oko 20 do 30 minuta. Jedan EST tretman obično traje jedan sat. To uključuje vrijeme koje će pacijent biti u prostoriji za liječenje (približno 15-20 minuta) i vrijeme provedeno u opservaciji (približno 20-30 minuta).
Postoje li nuspojave elektrostimulativne terapije?
EST je siguran i dobro-podnošljiv način liječenja što znači da su mnoge nuspojave rijetke. Glavni štetni učinak je mogući gubitak sjećanja koji se odnosi na vrijeme prije i neposredno nakon tretmana. Ponekad može trajati nekoliko mjeseci nakon tretmana. Komplikacije EST -a rijetke su i vjerojatno nisu opasne po život. Kao i kod svakog postupka koji se izvodi pod anestezijom, postoji rizik od reakcija na anesteziju. Istraživanja su pokazala je da je stopa mortaliteta povezanog s EST-om 2,1 smrtni slučaj na 100.000 tretmana. Za usporedbu, stopa smrtnosti opće anestezije korištene tijekom operacije zabilježena je kao 3,4 smrti na 100.000 zahvata. Uvođenjem elektrostimulativne terapije najsofisticiranijim uređajem dostupnim na svjetskom tržištu i jedinim takvim u Republici Hrvatskoj, u kliničku praksu Klinike za psihijatriju KBC Osijek, očekujemo poboljšanje skrbi za duševne bolesnike istočne Hrvatske i šire, te smanjenje stope učestalosti i trajanja bolničkog liječenja što je i tendencija modernog psihijatrijskog liječenja.
