„Ajmo govoriti o zdravlju ,mentalnom zdravlju” nova je kampanja splitske Udruge Most.
U Hrvatskoj svaki peti mladi čovjek ima neki od problem mentalnog zdravlja. U svijetu 50 tisuća mladih počini samoubojstvo. Ovi poražavajući brojevi samo su jedan od razloga što je predsjednica Udruge Most, Đordana Barbarić, pokrenula ovu kampanju.
Pandemija je ozbiljno narušila mentalno zdravlje mladih ljudi. Anksioznost, poremećaj prehrane, samoozljeđivanje već su jako izraženi kod djece u osnovnoj školi. Ova poznata splitska defektologinja, koja je svoj rad i život posvetila pomaganju ljudima na rubu siromaštva kao i radu s mladima s problemima u ponašanju, ističe kako je mentalno zdravlje mladih marginalizirano.
Treba otvoreno govoriti o ovom problemu, maknuti stigmu s ove teme – poručuje.
Kampanja će kroz 2o plakata koji će biti postavljeni na javnim mjestima u Splitu, za sada u kampusu Splitskog Sveučilišta, pružati različite informacije. Namijenjeni su prvenstveno mladim ljudima koji se nađu u problemima, ali i odraslima, od roditelja nastavnika ,lokalnih zajednica i države jer oni mogu preventivno djelovati. Cilj je dati upute kako osnažiti i zaštititi djecu i mlade, kako im pružiti punu podršku u njihovim formativnim godinama. Koje udruge ,ustanove i stručnjaci mogu pomoći na tom putu, adresari za pomoć izdani su i za još tri grada Rijeku, Zagreb i Osijek.
Đordana Barbarić kaže da se na ovaj potez odlučila jer su upravo mlade generacije najviše izgubile i propatile u ovom pandemijskom razdoblju.Problema je, poručuje bilo i prije ,ali ih je pandemija samo probudila. Dobna granica se spustila jer su se nekada ove promjene evidentirale kod srednjoškolaca,a sada je sve više osnovaca s različitim oblicima depresije.
Iskustvo i rad s mladima joj je pokazalo da učionice, školska dvorišta, ulice, trgovi… nisu sigurni za mnoge. Živjeti i biti izložen nasilju u obitelji, vršnjačkom okruženju, partnerskoj relaciji, zbog spolne orijentacije i rodnog identiteta, zbog izgleda, drugačijeg stila, pripadnosti drugoj subkulturi… ima nesagledive posljedice za mentalno zdravlje.
O tome treba govoriti u javnom prostoru, učinimo sve kako bismo smanjili stigmu i ono najvažnije njegujmo kulturu uvažavanja različitosti, empatije, razumijevanja ,poručuje Barbarić!
Jasne strategije i zakone koji mogu doprinijeti mentalnom zdravlju građana – nemamo. Država, županije, općine, gradovi na potezu su da izrade dobar okvir i promišljanje o mentalnom zdravlju građana, posebno djece i mladih koje je ozbiljno narušeno – upozorava ova defektologinja navodeći podatke da je u RH učestalost mentalnih poremećaja u dobnoj skupini od 10 do 19 godina 11,5 posto, odnosno procjenjuje se da gotovo 50 tisuća djevojčica i dječaka živi s nekim od mentalnih poremećaja.
U Europi je samoubojstvo drugi najčešći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 10 do 19 godina, a u prosjeku 1 od 5 mladih u dobi od 15 do 24 godine izjavilo je da se često osjeća depresivno ili ima slab interes za obavljanje raznih aktivnosti.
