Održivost zdravstvenih sustava goruće je pitanje. Stoga pažnju privlači izvješće što ga objavljuje STADA, farmaceutska grupa, jer velikim dobavljačima lijekova, medicinskih pomagala, suplemenata i sličnima, kako navode, zanima mogućnost da se na temelju znanstveno potvrđenih istraživanja, podupru pacijenti, zdravstveni djelatnici, vlade i partneri u prostoru javnog zdravlja, i donesu ispravne odluke o upravljanju zdravstvom, na temelju podataka kojima se može vjerovati. A društveno je vrlo relevantno pitanje na kojem se kako vidimo, lome brojni društveni sustavi, a u zdravstvenima svakim će se danom ukazivati novi problemi. Treće međunarodno zdravstveno izvješće STADA-e otkriva kako su se Europljani nosili s pandemijom Covid-19 – i kako su im se životi promijenili tijekom izolacije.
Zaključavanja, samoizolacija i druga ograničenja, već je niz puta objavljeno i naglašavano kao zasebno pitanje mentalnoga zdravlja, ali ono nije jedino koje je važno. Uz tjeskobu i poremećaje spavanja, češće su ih osjećali mladi Europljani nego stariji od 35 godina.
Iznenađuje činjenica kako, mogućnost zaraze Covid-19 nije primarna briga za većinu Europljana: većinu njih više je pogodio nedostatak osobnog kontakta s obitelji i prijateljima, 52 posto. Strah od infekcije slijedi i na drugom je mjestu s 42 posto, a gotovo svaku treću osobu brine pitanje financijskih i poslovnih posljedica pandemije.
Uči li nas Covid ičemu?
Nije da Europljani sjede prekriženih ruku i jednostavno dopuštaju da pandemija na njih ima svoje posljedice. Velika većina Europljana, čak 70 posto, bila je spremna ulagati više u svoje zdravlje zbog pandemije: A čak 45 posto ispitanika sada jede zdraviju i uravnoteženiju prehranu – i također su spremni za to platiti. U Češkoj je svaki drugi ispitanik potrošio više novca na svježe proizvode. Belgijanci su bili manje motivirani za kanaliziranje svog prehrambenog preokreta, 37 posto, ali ni to nije malo. Otprilike 1 od 3 Europljana nedavno je uključio neki oblik tjelesne aktivnosti u svoje slobodne aktivnosti.
Higijenske mjere svih vrsta odigrale su neviđenu ulogu u našim životima tijekom pandemije. Ipak, Europljani ih ne žele kolektivno napustiti u skorije vrijeme: 45 posto obećava da će nastaviti redovito prati ruke, 1 od 3 osobe planira se pridržavati preporučene minimalne udaljenosti od drugih, a više od svakog petog Europljana (22 posto) želi nastaviti nositi masku za lice u javnosti.
Općenito govoreći, 74 posto Europljana zadovoljno je svojim zdravstvenim sustavom. U odnosu na prethodnu godinu, taj je broj neznatno smanjen za tri posto. Švicarci se osjećaju najbolje zbrinutim (91 posto), dok su ljudi u Ukrajini najnezadovoljniji svojim zdravstvenim sustavom (25 posto). Nakon jedne godine Covida, manje Europljana bi razmotrilo liječenje na daljinu putem web kamere (57 posto) nego 2020. (70 posto): pad od 13 posto, unatoč eksploziji digitalizacije. Snažnu želju za osobnom interakcijom s liječnicima ima više od 11 posto u 2020. na 24 posto Europljana ove godine.
Povjerenje u liječnike, farmaceute, znanstvenike, malo u političare
Za 73 posto Europljana njihov je liječnik prva točka za sve zdravstvene probleme, a farmaceuti i znanstvenici također imaju veliko povjerenje (svaki po 60 posto). Sa 7 posto – političare većina Europljana smatra znatno manje vjerodostojnima.
Liječnici također mogu zahvaliti visoko cijenjenu njihovu bespoštednu predanost u borbi protiv pandemije: 81 posto Europljana uvjereno je da su, zajedno s medicinskim sestrama, najzaslužniji, i najzahvalniji su im za trud u borbi protiv Covida.
Reprezentativna međunarodna studija s godišnjim izviješćem provedena je 2021. godine s po 2000 ispitanika iz Austrije, Belgije, Češke, Njemačke, Francuske, Italije, Nizozemske, Poljske, Portugala, Rusije, Srbije, Španjolske, Švicarske, Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva.
