fbpx
back to top
NaslovnaAktualnoAlarm za obiteljsku medicinu - poruke struke iz Rijeke

Alarm za obiteljsku medicinu – poruke struke iz Rijeke

Obiteljski liječnici i problem njihova nedostatka višeslojan je. I može se riješiti dogovorom struke i politike, a ne na samo jednoj razini sustava. Ne samo poticajima da se liječnici opredijele za tu specijalizaciju statusom i ranim motiviranjem. Nego i shvaćanjem da je taj resurs zdravstvenog sustava onaj koji mu može ostvariti ogromne uštede.
To je jedna od poruka s riječke tribine Alarm za obiteljsku medicinu što ju je organizirala Udruga „Da štima svima“. Govorili su Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan, prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. Leonardo Bressan i mnogi drugi predstavnici struke.

Specijalizacija se čeka 10 godina

Dok jedni vjeruju da su problem niski koeficijenti, drugi poput prof. dr. Štimca navode i da se na specijalizaciju obiteljske medicine čeka deset godina. Dok liječnici koji se zaposle u bolnicama specijalizaciju dobiju odmah.
Za primjer je naveo i promjenu trenda. Dok su se ranije više tražile specijalizacije kirurških i internističkih struka danas su na prvim mjestima druge specijalnosti. Npr. dermatologija, fizikalna medicina, oftalmologija, a slijede radiologija i anesteziologija.
Dr. Bressan veliki problem vidi i u činjenici da se HZZO postavio kao regulator i diktira uvjete sustava.
– HZZO je protekle dvije godine završio s dobitkom od 2,5 a sljedeću godinu s još 3,5 milijarde kuna. Gdje se u Europi tome može naći pandan, pitao je Bressan. Za to vrijeme glavarina po pacijentu ma koliko puta dolazio, i ma što mu treba, ostaje 1,40 eura.
Po njegovu bi mišljenju Ministarstvo zdravstva trebalo stvar uzeti u svoje ruke.

Protuustavno izbacivanje ugovornih privatnih ustanova

Zdravstveni je sustav, rečeno je, od EU dobio 500 milijuna kuna, tada su iznosi bili u kunama, za specijalizacije koje je ministar odredio javnim ustanovama. Njihov je osnivač županija ili država.
– Treba znati da je 100 timova opće medicine u ustanovama za starije. Mnoge su u privatnom vlasništvu, ali i u ugovornom odnosu s HZZO-om, rekao je dr. Tomislav Furlan. Iz mogućnosti specijalizacije izlučene su ustanove koje su u privatnom vlasništvu, što je protuustavno. Zbog toga će najmanje 10 milijuna eura od dodijeljenih sredstava propasti, tvrdi Furlan. Nema javne i privatne obiteljske medicine, postoji samo ugovorna i neugovorna, dobra ili liša medicina.

PGŽ za specijalizacije dala 20 milijuna kuna

Župan Komadina smatra da je problem u tome što HZZO i općenito zdravstvena politika, premalo specijalizacija daje domovima zdravlja, ali to u PGŽ nadomještaju milijunima, pa i desetcima milijuna kuna. Naveo je primjer Doma zdravlja PGŽ kojemu su 20 milijuna kuna kao osnivači dali za specijalizacije. Inače bi to bio gubitak Doma zdravlja.
Rubikon je prijeđen, tvrdi dr. Bressan jer je stanje teško vratiti natrag. Kad bismo sad svakog drugog studenta medicine u Hrvatskoj usmjerili ka obiteljskoj medicini ne bismo mogli riješiti problem za manje od 5 godina, zaključuje prof. dr. Štimac.

Čak 80 posto studenata završnih godina ima inozemne stipendije

Čak 80 posto studenata medicine četvrte, pete i šeste godine medicine stipendiraju u nekoj mjeri inozemni subjekti, npr. njemački i austrijski.
No to se događa i sa studentima elektronike, računarstva, strojarstva, rekla je doc. dr. sc. Vesna Šendula Jengić. No, da je problem kompleksan pokazuje i činjenica da i brojne druge zemlje poput Britanije, Njemačke, Austrije imaju nedostatak liječničkog kadra. Stoga, doc. dr. sc. Jengić, naglašava kako problem nije samo naš i nije od jučer.
Slovenska iskustva na koja je ukazao dr. Bressan, mogu biti vodič, jer su nestašicu liječnika prevladali instrumentima pozicioniranja i plaćanja na koje bi želio da se i Hrvatska ugleda.

Podijelite članak:

Najnovije

Više iz rubrike

Izabrali čitatelji

Naše rubrike