Hrvatska udruga za aritmije “Ritam srca” održala je u Osijeku javnu tribinu “Za srce zajedno” kako bi educirala javnost o srčanim aritmijama i ostalim srčanožilnim bolestima. Posebnost tribina jesu svjedočanstva pacijenata koji iz prve ruke mogu ispričati svoje priče, a tu su i lokalni kardiolozi, u ovome slučaju prof. dr. sc. Kristina Selthofer-Relatić, pročelnica Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KBC Osijek te osječki kardiolog, doc. dr. sc. Hrvoje Roguljić koji su ispričali značajke fibrilacije atrija, ali i kako živjeti s najučestalijom aritmijom srca.
Na tribini su gostovali i prof. prim. dr. sc. Šime Manola, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KB Dubrava te predsjednica Udruge, prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić.
Najučestalija aritmija srca
– Fibrilacija atrija najučestalija je aritmija u populaciji i nije neposredno životno ugrožavajuća, no potiče nastanak moždanog udara, ali i moguće srčano zatajenje. Katkad se kod osoba s fibrilacijom atrija pojavi povišen krvni tlak ili dijabetes kao pritajene bolesti, no ukoliko se ne prepoznaju, mogu biti ubojite, ispričala nam je prim. Pezo Nikolić, spec. interne medicine, uže specijalnosti iz kardiologije.
Važno je stoga, naglasila je, raditi na podizanju svjesnosti jer se aritmija pojavljuje kod svake treće osobe starije od 75 godina.
Što (ne) smijemo činiti?
Prof. Selthfoer-Relatić naglasila je da je zatajivanje srca kompleksan sindrom jer je većina bolesti izravno vezana za srce i krvne žile. Može doći, kaže, do zatajivanja lijeve, desne ili obje klijetke što uzrokuje neadekvatan rotok i osiguranje kisika i hranjivih tvari. Puno je pacijenata sa zatajenjem srca, kaže, a zastupljeni su pacijenti svih kardio bolesti, osobito koronarne arteroskleroze.
Čak 80 posto arterosklerotske kardiovaskularne bolesti, kazala je, moglo bi biti preventabilno pa je stoga nužna fizička aktivnost, neslana ishrana, nepušenje, pravodobna konrola lipida u krvi te kontrola krvnog tlaka.
Invazivno liječenje srčanih aritmija
– Ono što ne možemo promijeniti jest genetika, kao i dob odnosno starenje što vodi u promjenu cijelog sustava. No, na što možemo utjecati, kaže, treba izbjeći. Imamo veliku stopu pobolijevanja, a razvojem intervencijske kardiologije smanjili smo rizik od akutnog smrtnog ishoda od infarkta. Treba naučiti zdravo živjeti i živjeti s bolešću i što je bolje upoznamo, možemo se lakše s njom nositi i izbjeći druge komplikacije, zaključila je naša sugovornica.
Doktor Roguljić naglasio je da proteklih četiri do pet godina u KBC Osijek provode invazivno liječenje srčanih aritmija koje se sastoji od razne lepeze zahvata kroz preponsku venu. Naglašava i da deset posto osoba od 70 i više godina ima fibrilaciju atrija, ističući da pri liječenju te bolesti liječe i komorbiditete.
Strah od nuspojava lijekova za masnoću
– Trudimo se propisati terapiju, a na pacijentu je hoće li je primjenjivati. Iskustveno mogu reći da zaziru od lijekova za liječenje visokih masnoća i to stoga jer se najvjerojatnije pronalaze u nuspojavama. No, moguće je i da im mi propisujemo previše lijekova, mišljenja je dr. Roguljić.
Svi trebamo poraditi, dodaje, na tome da pacijent razumije rizike ako ne uzima terapiju te savjetuje uključivanje liječnika primarne zdravstvene zaštite.
A upravo su kod liječnika svoje dijagnoze doznali 45-godišnji Zdravko Gotal i 75-godišnji Ivica Dumančić. Obojica su na tribini posvjedočili o svome sadašnjem stanju koje je, kažu obojica, odlično nakon liječničke intervencije.
Poboljšanje nakon ablacijskog zahvata
– Imao sam aritmiju i slabo srce i prošao sam zahvat. Sad mi je dobro i zahvalan sam liječnicima što su mi pomogli, posvjedočio je Gotal. Više ne pije gazirana pića i slanu hranu, no ima još toga čega bi se, priznaje, trebao riješiti.
Prije tri godine i Dumančiću je otkrivena aritmija što on, kaže, ranije nije osjetio. Redovno se kontrolira kod dr. Selthofer Relatić i koristi svoju terapiju. Sretan je, ističe, što može raditi u svome voćnjaku u Aljmašu i to zahvaljujući ponajprije zahvatu, ablaciji aritmije.
