Skrining na rak dojke u Hrvatskoj u pandemijskoj 2020. pao je za 11 posto. U prošloj godini nadoknađen je dijelom no razina je i dalje niža od predpandemijskog razdoblja, za 6,7 posto. Novootkrivenih slučajeva raka lani je za 10,3 posto manje nego ranije. Europski prosjek pada otkrivenih bolesti raka je šest posto. Rezultirat će to propuštenim dijagnozama, kasnijem otkrivanju i manje povoljnim rezultatima liječenja, poruka je iz izvještaja OECD-a i Europske Komisije o stanju zdravlja i zdravstva EU država lani.
Kraći život
Očekivani životni vijek u EU prosjeku skratio se za 1,2 godine no u Hrvatskoj je iznad tog prosjeka i iznosi 1,8 godina očekivanog trajanja života.
Cirkulacijske bolesti i bolesti srca, rak i covid, najčešći su uzroci smrti u EU. Pa tako i u Hrvatskoj koja je među EU zemljama s najvišom stopom covid smrtnosti. Podaci pokazuju da je covid lani usmrtio više Europljana nego 2020., više od pola milijuna ljudi.
Konzumacija droga u RH također je iznad EU prosjeka. Najkorišteniji u Europi je kanabis koji u prosjeku svih EU zemalja koristi 15,5 posto ljudi od 15 do 34 godine. U Hrvatskoj je to 20,3 posto. Konzumacija kokaina je 2,2 posto EU prosjek dok je kod nas to 3,9 posto.
Iznad prosjeka je i postotak građana koji su izjavili kako nisu dobili potrebnu zdravstvenu skrb u pandemiji. U usporedbi s 2020. godinom taj nam je postotak za prošlu godinu niži, ali je i dalje veći od 20 posto.
Manje dijagnostike, duže čekanje
Direktno plaćanje potrebnih zdravstvenih usluga od strane građana najniže je u Hrvatskoj. EU prosjek iznosi 3,3 posto dok je kod nas nešto za zdravlje iz džepa platilo 1,4 posto.
Nadalje, izvještaj navodi kako je u 22 EU zemlje u 2020. godini napravljeno više od sedam milijuna manje pretraga MR, CT i PET/CT nego godinu ranije. Broj postupaka mjerili su ukupno od te tri dijagnostičke metode i Hrvatska je ispod EU prosjeka i u predpandemijskoj 2019. tako i godinu kasnije. Prosjek EU 22 zemlje na tisuću stanovnika je 204 pretrage, a kod nas iznosi 158.
Smanjenje dijagnostike generiralo je zastoje i duže liste čekanja. Neke EU zemlje razvile su politike za povećanje dijagnostičkih postupaka, stoji u izvještaju. O različitim mjerama drugih EU država s ciljem suzbijanja čekanja i nadoknade propuštenih dijagnoza pisali smo ovdje.
