Prof. dr. sc. prim. Hrvoje Pintarić specijalist je kardiologije u Poliklinici Medikol u Zagrebu. Kaže kako kardiovaskularne bolesti uzrokuju promjenjivi, nepromjenjivi i dodatni čimbenici. Nepromjenjivi su naslijeđe koje ne možemo mijenjati te dob i spol. Ono što možemo mijenjati su štetne navike primjerice pušenje, debljina te smanjena tjelesna aktivnost. To su uzroci koji dovode do nastanka srčanih bolesti. Dodatni rizični čimbenika su dohodak, obrazovanje, životni i radni uvjeti. Ono što može dovesti do kardiovaskularnih bolesti su i povišene vrijednosti krvnog tlaka, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi. I one su promjenjive što znači da na njih isto možemo utjecati. Kardiovaskularnih bolesti ima deset skupina. Tu spadaju srčani infarkt, angina pectoris, moždani udar, bolesti plućne cirkulacije i vena, arterija okrajina, aorte. Ali i neke manje učestale bolesti poput akutne reumatske groznice i bolesti limfnih žila. No, najčešći uzrok smrti su srčani i moždani udar.
Za kardiovaskularne bolesti je poznato da su vodeći uzrok smrti u gotovo cijelom svijetu, a kako s njima stojimo u Hrvatskoj?
U razvijenim zemljama zapada smrtnost od kardiovaskularnih bolesti iznosi 36 posto. Znači od svih ljudi koji umru 36 posto ih umire od kardiovaskularnih bolesti. Podaci iz 2020. za Hrvatsku su da je umrlo 40 posto takvih bolesnika. To je više od EU prosjeka međutim to je u znatnom poboljšanju zadnjih 20 godina. Još uvijek je preveliki postotak i postoji veliki prostor za određene akcije i promjene svijesti pojedinaca i cjelokupne zajednice.
Na koji način se ljudi mogu zaštititi od kardiovaskularnih bolesti?
Prevenciju dijelimo na primarnu, sekundarnu i tercijarnu, a postoji i primordijalna prevencija. Primarna prevencija je kod ljudi koji imaju neke rizične faktore pa se provodi da ne nastanu kardiovaskularne bolesti. Sekundarna prevencija je kada već postoje neke promjene, a tercijarna kada je pacijent već imao primjerice srčane ili moždane udare te se naknadno preveniraju ponovljeni događaji. Četvrti tip prevencije je primordijalna koja je jako važna za mlade ljude i podrazumijeva sprečavanje rizičnih faktora prije njihove pojave npr. pušenje, održavanje normalne tjelesne težine.
Procjena rizika
Tko je u riziku oboliti od kardiovaskularnih bolesti?
Pacijenti se dijele u četiri skupine; malog, srednjeg, povišenog rizika do vrlo visokog rizika. Prema procjeni se može odrediti kolika je šansa oboljenja pacijenta u postocima da se razboli i umre zbog posljedica kardiovaskularnih bolesti. Tako možemo za svakog čovjeka predvidjeti ima li ili nema visoki rizik. U riziku od obolijevanja je svaka osoba koja ima obiteljsku anamnezu neke kardiovaskularne bolesti, povišene masnoće u krvi. Kao i svaki čovjek pa i mlađe životne dobi koji ima visoki tlak jer je to najrizičniji faktor za razvoj tih bolesti. Svi ti ljudi imaju puno veću šansu da se razbole od tih bolesti i da imaju neku od teških posljedica.
Češće obolijevaju žene
Obolijevaju li od kardiovaskularnih bolesti više muškarci ili žene?
U pravilu obolijevaju više žene nego muškarci. U starijoj životnoj dobi statistički se može pratiti da žene češće obolijevaju od infarkta miokarda nego muškarci. Prema novim istraživanjima u mladoj populaciji ljudi do 45. godina se vidjelo da žene češće obolijevaju i od moždanog udara. Postoje razlike u određenim dobnim skupinama. Ali činjenica je da kada gledamo globalno, obolijevaju više žene nego muškarci. To je zapravo iznenađujuće jer se dugo vremena smatralo da su kardiovaskularne bolesti u stvari predominantno bolesti muške populacije.
Postoje li simptomi prije samog srčanog udara koji čovjeku, ako ih prepozna, mogu spasiti život i koji su to?
Nažalost za žene, muškarci imaju tipične smetnje dok one nemaju. Muškarci u pravilu prije nego se dogodi infarkt u visokom postotku osjećaju bolove u prsima ili nedostatak zraka kod tjelesnog napora ili psihičkog uzbuđenja. Žene puno češće imaju atipične simptome kao što su čudne probadajuće boli u prsima, ponekad osjećaj nedostatka zraka te trnci u rukama što je zaista nespecifično. Kada se tegobe pojave osoba bi se trebala obratiti nadležnom liječniku i tako možda spriječiti srčani udar.
Kako visoki tlak ugrožava naše zdravlje?
Hipertenzija se još zove tihi ubojica jer ga veliki broj ljudi ne osjeća kao neku značajnu tegobu. On radi promjene na krvnim žilama svih organa i dovodi do ubrzanog procesa sužavanja krvnih žila što se zove ateroskleroza. Krvne žile svih velikih organa mogu oboljeti od tog procesa. Visoki krvni tlak može dovesti do srčanog infarkta ili moždanog udara. Moždani udar u visokom postotku nastaje kod osoba koje imaju visok prvi ili sistolički krvni tlak, a mlađi su od 50 godina. Kod njih je moždani udar učestaliji nego kod osoba koje imaju povišen dijastolički tlak. Visok krvni tlak može dovesti i do postupne demencije što znači da osoba ne mora imati moždani udar, no može se postupno razviti demencija.
Posljedice na krvne žile
Taj visoki tlak ostavlja i posljedice na krvne žile, može se dogoditi bolest na velikoj krvnoj žili aorti u smislu sužavanja ili proširenja, nastanka tzv. aneurizme. A može se dogoditi i bolest arterija nogu i ruku. Kod ljudi koji imaju suženja arterija nogu nažalost promjene mogu toliko napredovati da dolazi do potrebe za intervencijama, kirurškim premoštenjima, a u najtežim slučajevima i amputacijama. Kao posljedica visokog krvnog tlaka može nastati srčani infarkt, ali i kronična bolest krvnih žila srca poznata kao angina pectoris te naposljetku zatajivanje srca. Hipertenzija može dovesti do zatajenja bubrega ili suženja bubrežnih arterija također radi procesa ateroskleroze. U pravilu svi organi su arterijama opskrbljeni arterijskom krvlju te mogu trpjeti posljedicu- aterosklerozu, koju izaziva visoki krvni tlak.
Je li točno da infarkt miokarda utječe na seksualni život pacijenta?
Da, utječe i to na više nivoa. I kod muškaraca i kod žena infarkt miokarda mijenja percepciju vezanu uz smrtnost. Čovjek koji doživi infarkt zna i ima u visokom postotku osjećaj da je prebolio bolest koja je mogla završiti fatalno. Vrlo često, nakon oporavka i dalje zaostaju depresija i anksioznost. Postoji strah od svake tjelesne pa i spolne aktivnosti, radi straha da bi se događaj moglo ponoviti. To je najčešće posljedica mentalne nadgradnje radi preboljelog infarkta bez obzira što se u fiziologiji bilo žene ili muškarca često nisu dogodile značajne promjene. Važno je znati da je apsolutni rizik za ponovni infarkt ili smrt puno niži, oko 1 posto, u odnosu na neke druge moguće provocirajuće uzroke. Kao što je ljutnja, stres, velika tjelesna opterećenja.
Dostupnost liječnika
Preboljeli infarkt koji je liječen na moderan način i koji nije ostavio fizičke posljedice ne bi trebao izazvati organske promjene reproduktivnog sustava koje bi značajnije utjecale na seksualni život. Ovdje je također važno naglasiti uloge liječnika kardiologa, obiteljskog liječnika, ginekologa i povremeno seksualnog terapeuta koji bi bolesnicima s preboljelim infarktom srca trebali biti dostupni i moći odgovoriti na pitanja koja ih zanimaju. Zanimljivo je da je dokazano da se kod značajnog broja muškaraca erektilna disfunkcija javlja dvije do pet godina prije nego je nastupio srčani udar. Obrazloženje je da su se pacijenti javljali urolozima zbog erektilne disfunkcije radi aterosklerotskih promjena malih krvnih žila spolnog organa, odgovornih za potenciju, a da ih je veći broj razvio kardiovaskularnu bolest kada je proces zahvatio i suzio lumen i onih većih, srčanih arterija.
Ako na kraju možemo riješiti vječnu dilemu među ljudima o tome je li srce po sredini ili je ipak malo ulijevo?
Srce nije pozicionirano u samoj sredini nego vrškom stoji usmjereno prema lijevoj strani prsnog koša, pomaknuto tim dijelom malo naprijed. Postoji mjesto koje liječnici pri pregledu bolesnika osluškuju slušalicama i gdje se nalazi vršak srca. To je mjesto u petom međurebrenom prostoru lijevo. Na mjestu gdje ga križa linija koja prolazi sredinom ključne kosti. Tu se ujedno može pipati ili palpirati srčani vršak.
