Virtualna kolonoskopija, naziv je iz kojeg pacijent obično ne zna o čemu govori. Nisu svima jasne ni razlike između te i dosta neugodne klasične kolonoskopije. Premda kaže da nije svim pacijentima uobičajena standardna kolonoskopija jednako neugodna, specijalist s kojim razgovaramo objašnjava nam razlike. Naš je sugovornik mr. sc. dr. Gorislav Erceg specijalist radiologije, subspecijalist neuroradiologije i flebologije, pročelnik radiologije Poliklinike Medikol.
Što je i kako izgleda virtualna kolonoskopija?
To je metoda kod koje koristimo CT sliku za kreiranje 3D slike unutrašnjosti rektuma i debelog crijeva.
Kakve su razlike od klasične kolonoskopije – za liječnika i za pacijenta?
Za pacijenta je virtualna kolonoskopija puno ugodnija jer ne dolazi do uvlačenja cijevi u debelo crijevo. Kod virtualne kolonoskopije se oko centimetar, dva u rektum uvuče jedan uski kateter. Pritom se koristi plin CO2. Poslije pacijenti nemaju onaj dugotrajni osjećaj nadutosti, uključni se dioksid puno brže razgrađuje pa je to za pacijenta ugodnije. I priprema za samu virtualnu kolonoskopiju je jednostavnija, ne zahtjeva uzimanje laksativa i čišćenje crijeva što kod klasične kolonoskopije zna biti zahtjevno.
Koje su prednosti te metode?
Prednosti virtualne kolonoskopije su, kao što smo već rekli, što se lakše podnosi od klasične kolonoskopije. Samo snimanje traje kratko, a postoje i mogućnosti analizie okolnih organa (npr. aneurizma trbušne aorte, bubrežni kamenci…). Statistički je podjednako senzitivna za otkrivanje značajnih polipa kao i klasična kolonoskopija. Manja je vjerojatnost perforacije debelog crijeva. Nedostaci su manja senzitivnost za otkrivanje polipa manjih od 10 milimetara kao i nemogućnost uzimanja komadića tkiva za analizu prilikom pregleda.
Uređaj niske doze zračenja
Kako se točno obavlja i koliko traje?
Obavlja se na MSCT uređajima primjenom “low dose” tehnike (niska doza zračenja), a samo snimanje se najčešće obavlja u položaju na trbuhu i na leđima. Samo snimanje traje oko dvije minute dok snimanje s pripremom traje oko 10 minuta.
Kad je ta metoda indicirana, a kad treba preporučiti klasičnu kolonoskopiju?
Prema smjernicama American Cancer Society (ACS) “screening” za rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva bi kod osoba umjerenog rizika trebalo početi s 45 godina.
Tako se preporučuje da se klasična kolonoskopija učini jednom u 10 godina dok se virtualna kolonoskopija preporučuje učiniti jednom u 5 godina.
Koje informacije dobijete virtualnim pregledom i čemu one mogu koristiti?
Informacije koje dobivamo su postojanje ili nepostojanje polipa (izraslina) na stijenci debelog crijeva značajne veličine (>10mm) kao i eventualno postajanje ekspanzivno infiltrirajućih lezija debelog crijeva, tipa karcinoma. U slučaju otkrivanja značajnih polipa, potrebno je učiniti i klasičnu kolonoskopiju kako bi se uzeo uzorak tkiva. Kod otkrivanja lezija tipa karcinoma prednost je što se prilikom istog pregleda može učiniti i klasična CT snimka pluća i organa trbuha i zdjelice.
Kolika je kod nas incidencija ozbiljnih probavnih bolesti i smrtnost od malignih?
Prema podacima HZJZ-a po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu nakon raka pluća. Hrvatska se u EU nalazi na 9. mjestu po pojavnosti raka debelog crijeva, a na visokom drugom mjestu po smrtnosti. Važno je istaknuti da se kolonoskopskim pregledom mogu otkriti potencijalno zloćudni polipi čime preveniramo i sam nastanak raka.
