Iako je epidemija opoida pogodila SAD više od drugih zemalja, stope propisivanja opioida veće su u nekim kanadskim provincijama, kao što je Alberta, u usporedbi s Bostonom, pokazalo je istraživanje o praksi propisivanja opoidnih lijekova i stopama na 1000 stanovnika, objavljeno u zadnjem broju medicinskog časopisa PLOS Medicine.
U zaključcima studije navodi se da ti lijekovi nisu uvijek medicinski neprikladni, no imaju visok potencijal za zlouporabu.
Lijekovi poput oksikodona trebali bi biti ograničeni kao prva linija samo u iznimnim slučajevima – za bol kod malignih bolesti, poručuju znanstvenici. Osim oksikodona, u jake opidne analgetike ubrajaju se i morfin, kodein i fentanil, a propisuje ih se za iznimno jake akutne ili kronične bolove.
Stručnjaci objašnjavaju da su ti kronični bolovi često posljedica sjedilačkog načina života i pretilosti povezane s bolom u donjem dijelu leđa te golemog broja radnih ozljeda koje nisu odgovarajuće liječene.
U Hrvatskoj se opioidni lijekovi koriste kratkotrajno, za liječenje akutnog jakog bola, primjerice kod teških trauma, opeklina ili nakon opsežnih kirurških zahvata.
Za primjenu kod kuće dobivaju ih samo određeni bolesnici s jakom kroničnom boli, kod kojih nijedan drugi lijek protiv bolova ili njihova kombinacija ne pomažu te pacijenti u terminalnoj fazi, najčešće oboljeli od karcinoma u palijativnoj skrbi.
